Home Zdravlje Savjeti Korisni savjeti za poboljšanje imuniteta

Korisni savjeti za poboljšanje imuniteta

10224
0

Imunitet je naš prirodni obrambeni mehanizam koji nas štiti od različitih bolesti i infekcija. Iako ne možemo u potpunosti kontrolirati imunitet, postoje neke stvari koje možemo učiniti kako bismo ga poboljšali i osigurali da funkcionira što bolje.

  1. Pijte dovoljno tekućine: Tekućina je važna za pravilno funkcioniranje imuniteta jer pomaže u pročišćavanju tijela od toksina. Pijte dovoljno vode, sokova od voća i povrća te čaja kako biste se hidratizirali.
  2. Jesti uravnoteženu prehranu: Odgovarajuća prehrana može pomoći u jačanju imuniteta. Jesti što više voća i povrća, pogotovo onih bogatih antioksidansima, kao što su crveno, žuto i narančasto voće i povrće, orašasti plodovi i mahunarke. Također je važno jesti dovoljno proteina, životinjskog ili biljnog porijekla, te ugljikohidrata iz cjelovitih izvora.
  3. Dovoljno spavati: Spavanje je važno za oporavak i regeneraciju tijela, uključujući i imunitet. Pokušajte spavati najmanje 7-8 sati noću kako biste osigurali da se tijelo dovoljno oporavi.
  4. Vježbajte redovito: Redovna tjelovježba može pomoći u poboljšanju cirkulacije krvi i pročišćavanju tijela te time i u poboljšanju imuniteta. Pokušajte vježbati barem 30 minuta dnevno, 5 dana u tjednu.
  5. Izbjegavajte stres: Stres može oslabiti imunitet, stoga je važno naći načine za smanjenje stresa. To može uključivati disanje tehnike, meditaciju, yoga ili druge oblike relaksacije.
  6. Održavajte higijenu ruku: Pranje ruku često može pomoći u sprečavanju širenja infekcija i bolesti.
  7. Konsultirajte se s liječnikom o cijepljenju: Cijepljenje je jedan od najučinkovitijih načina zaštite od različitih bolesti i infekcija. Razgovarajte sa svojim liječnikom o tome koja cijepljenja su vam potrebna i kada ih trebate primiti.

Ukratko, postoje mnogi načini na koje možemo poboljšati svoj imunitet i osigurati da funkcionira što bolje. To uključuje pijenje dovoljno tekućine, jesti uravnoteženu prehranu, spavati dovoljno, vježbati redovito, izbjegavati stres, održavati higijenu ruku i cijepiti se. Razgovarajte sa svojim liječnikom o tome koje mjere su najbolje za vas i kako možete poboljšati svoj imunitet.

Gljive

Studije pokazuju da gljive povećavaju proizvodnju i aktivnost bijelih krvnih stanica pa su korisne u borbi protiv infekcije. Stručnjaci preporučuju oko 30 grama gljiva na dan. Najvažniji imunomodulatori iz gljiva su specifični beta glukani, kao npr. lentinan. U gljivama ima i mnogo polifenola, glikana i drugih tvari koje snažno djeluju na imunitet.

Govedina

Odrasli ljudi često unose premalo cinka prehranom, a to je iznimno važan mineral za imunitet. Ključan je za razvoj bijelih krvnih stanica koje prepoznaju i uništavaju invaziju bakterija i virusa. Čak i blagi nedostatak cinka može povećati rizik od infekcije. Doza od 85 grama nemasne govedine pruža oko 30 posto dnevne potrebe za cinkom.

Poljska preslica

Pospješuje rad bubrega i probavnog sustava. Poljska preslica (lat. Equisetum arvense) dobra je kod upale dišnih organa, oslobađa tijelo viška vode i poboljšava gustoću kostiju. Pomaže i kod istegnutih ligamenata te iščašenih zglobova jačanjem vezivnog tkiva i hrskavice. Čaj od preslice povećava broj leukocita pa se preporučuje osobama sa slabijim imunitetom. Njezino prikupljanje trebalo bi se prepustiti onima koji je poznaju jer se najčešća poljska preslica lako može zamijeniti s onom otrovnom močvarnom. Bere se u svibnju i srpnju.

Pileća juha

Znanstvenici su otkrili da piletina tijekom kuhanja otpušta aminokiselinu cistein koja kemijski sliči lijeku protiv bronhitisa – acetilcisteinu i da juha pomaže čišćenju sluzi kod bronhitisa. Pileća juha zaustavlja migraciju upalnih bijelih stanica. Dodani začini, kao što su češnjak i luk, mogu povećati zaštitnu snagu juhe.

Crni čaj

Čaj povećava količinu interferona u krvi. Crni i zeleni čajevi bogati su aminokiselinom koja pojačava imunitet. Ljudi koji su pili pet šalica crnog čaja dnevno tijekom dva tjedna imali su 10 puta više interferona za borbu protiv virusa u krvi u odnosu na one koji su pili placebo napitak, pokazala je studija s Harvarda.

Paprika

Dokazano je da paprika sadrži čak 4 do 5 puta više vitamina C nego limun ili naranča pa se preporučuje za jačanje imuniteta. Sadrži i značajne količine B vitamina te vitamina E, a ako volite ljutu papriku, s njom ćete si osigurati i dozu kapsaicina, alkaloida koji djeluje antiseptički i sprečava razvoj bakterija truljenja u probavnom sustavu te poboljšava probavu hrane. Kapsaicin podiže razinu i histamina u krvi te tako štiti organizam od razvoja reumatskih bolesti.

Zob i ječam

Sve žitarice sadrže beta glukan (vlakna s antimikrobnim i antioksidativnim svojstvima jačima nego što ih ima razvikana Echinacea). Taj kemijski spoj potpomaže zacjeljivanju rana, tjelesnom imunitetu i pojačava djelovanje antibiotika. Trebalo bi ih uvrstiti barem u jednu od tri dnevne porcije žitarica. Zob sadrži mnoštvo visokovrijednih bioloških ljekovitih i djelotvornih tvari.

Riba i riblje ulje

Kako biste ojačali imunitet i otpornost na razne sezonske prehlade i viroze, trebali biste barem dva puta na tjedan jesti plavu ribu (palamida, srdela, skuša, losos, tuna, haringa) ili posegnuti za dodacima prehrani na bazi ribljeg ulja. Selen, koji se nalazi u kamenicama, jastozima, rakovima i školjkama, pomaže da bijele krvne stanice proizvode citokin, protein koji uklanja virus gripe iz tijela.

Jogurt

Probiotici koji se nalaze u jogurtu zdrave su bakterije koje smanjuju šansu bolesti probavnog trakta. Iako je probiotike moguće nabaviti u obliku tableta, istraživanje austrijskog sveučilišta upućuje na to kako je dnevna doza od 200 grama jogurta podjednako učinkovita.

Brokula

Sa samo 45 grama brokule osigurat ćete oko 70% preporučene dnevne doze C vitamina pa se smatra vrlo korisnom u jačanju imuniteta. U sastavu se ističu i vitamin K1, važan za zgrušavanje krvi i zdravlje kostiju, mineral kalij (pomaže regulaciju krvnog tlaka i u prevenciji kardiovaskularnih bolesti) te brojni antioksidansi i biljni spojevi.

Cikla

Od davnina je lijek za slabokrvnost, dok novije studije pokazuju da snižava krvni tlak i ima zaštitni učinak na jetru. Vrlo je bogata vlaknima pa povoljno utječe na probavu. Bolje ju je jesti sirovu, na salatu, jer kuhanjem gubi dio vrijednosti.

Kivi

Sadrži gotovo dvostruko više vitamina C nego ista količina naranče ili limuna pa je izuzetno koristan za snaženje imuniteta. Sadrži flavonoide i karotenoide, antioksidanse koji štite od srčanožilnih bolesti i raka. Bogat je vlaknima.

Orasi

Sve orašasto voće općenito je dobro za zdravlje, no orasi se ističu po udjelu antioksidansa koji sadrže, zbog čega su izuzetno vrijedni u prevenciji niza bolesti. Sadrže i velike količine alfa-linolenske kiseline, vrste omega 3 kiseline, koja je značajna za očuvanje zdravlja srca, a novija istraživanja upućuju na to da redoviti unos oraha smanjuje rizik od dijabetesa 2.

Jabuke

Potiču imunitet i učinkovite su u borbi protiv slobodnih radikala, odnosno djeluju kao antioksidans, a posebno su korisni sok od jabuke ili jabučni ocat, u kojemu su njihova svojstva u koncentriranom obliku. U svim oblicima snižavaju povišeni kolesterol pa sprečavaju začepljenje krvnih žila te tako smanjuju rizik od tromboze i ateroskleroze.

Mahunarke

Smatraju se superhranom jer obiluju bjelančevinama i vrijednim nutrijentima. Sadrže željezo i cink, minerale koji su važni za normalno funkcioniranje imunološkog sustava i zdravlje reproduktivnog sustava. Bogate su i vlaknima.

Kupus

U stotinu grama svježeg kupusa nalazi se oko 40 miligrama vitamina C, što je polovica dnevne preporučene doze za tom hranjivom tvari. U narodnoj medicini sok od kupusa djelotvoran je lijek kod plućnih bolesti, a njegovo grgljanje smanjuje bol u grlu. Pomaže i u čišćenju dišnih putova. Preporučuje se jesti ga u sirovom ili ukiseljenom obliku, jer kuhanjem gubi dio vrijednosti.

Špinat

Obiluje flavonoidima i karotenoidima koji djeluju protuupalno i antioksidativno, a lutein i zeaksantin među njima važni su za zdravlje očiju. Odličan je izvor vitamina C i E, betakarotena, mangana, cinka i selena, koji štite od brojnih bolesti povezanih s antioksidativnim stresom. Bogat je i kalcijem te vitaminom K pa povoljno djeluje na zdravlje kostiju, zbog čega se preporučuje ženama u menopauzi.

Čaj od stolisnika

Ova biljka se upotrebljava za jačanje imuniteta, kod obilne menstruacije, kao aromatično gorko sredstvo kod poremećaja u probavi, kod bolesti jetara i bubrega, za jačanje i smirenje. Prelijte jednu do dvije žličice stolisnika šalicom vrele vode, ostavite da stoji pet minuta pa procijedite. Pijte od tri do četiri puta na dan, najbolje tijekom obroka. Koristan je i za obloge te ispiranje rana koje sporo zacjeljuju.

Više vitamina B2

Česte upale grla mogu biti znak da organizmu nedostaje vitamin B2, odnosno riboflavina. Dobar izvor su sve vrste obogaćenog kruha i žitarice, a ima ga i u mliječnim proizvodima, zelenom povrću, ribi te mesu peradi. Manjak vitamina B2 može izazvati raspukline na uglovima usana, neprestane upale grla, osipe na koži, ljubičastu boju jezika i preosjetljivost na svjetlo.

Čaj od đumbira

Za jačanje imuniteta, osobito kod prehlade, odličan je čaj od đumbira koji se pije dva puta dnevno po jedna šalica od pola žličice sitno narezanog đumbira koji pustite da odstoji deset minuta u vrućoj vodi. Učinkovit je i kod trudničkih mučnina.

Izvor: https://www.zabavadana.com/

Previous articleIzliječite oštečenu jetru ovim savjetima
Next articleSta uciniti ako izgubite okus i miris